U posljednjem članku na portalu slobodnadalmacija.hr, liječnica internist-kardiologinja dr.sc. Duška Glavaš tvrdi da je povećana smrtnost u Hrvatskoj u srpnju ove godine posljedica klimatskih promjena. Međutim, ova tvrdnja izaziva skepticizam i potrebu za detaljnijom analizom.

Prema dr. Glavaš, vrućina i dugotrajni ekstremi utječu na psihičko i fizičko zdravlje ljudi, što dovodi do povećanog broja pacijenata s teškim bolestima. No, postoje i drugi faktori koji mogu utjecati na smrtnost, a koji nisu spomenuti u članku.

Prvo, treba uzeti u obzir da su klimatske promjene dugoročni procesi koji utječu na zdravlje ljudi, ali njihov utjecaj nije jednostavan i direktan. Studija objavljena u časopisu Nature Climate Change pokazuje da klimatske promjene mogu pogoršati postojeće zdravstvene probleme, ali da njihov utjecaj varira ovisno o regiji i populaciji.

Drugo, treba razmotriti i druge moguće uzroke povećane smrtnosti, kao što su socioekonomski faktori, pristup zdravstvenoj zaštiti i druge zdravstvene krize. Na primjer, pandemija COVID-19 je imala značajan utjecaj na zdravstveni sustav i smrtnost u mnogim zemljama.

Treće, važno je napomenuti da su komentari na članku uglavnom skeptični prema tvrdnji o klimatskim promjenama kao glavnom uzroku povećane smrtnosti. Mnogi komentari sugeriraju da bi trebalo razmotriti i druge faktore, kao što su posljedice cijepljenja protiv COVID-19.

Zaključno, tvrdnja da je povećana smrtnost u Hrvatskoj u srpnju ove godine posljedica klimatskih promjena nije potkrijepljena znanstvenim dokazima. Postoji više faktora koji mogu utjecati na smrtnost, a potrebno je daljnje istraživanje kako bi se utvrdili stvarni uzroci.